U čovjeku se nalazi oko 30 i 40 milijardi živčanih stanica , a u mozgu ih se nalazi blizu 25 milijardi. Cjelokupna dužina živčanih vlakana iznosi više od 700.000 kilometara. U sekundi svaka živčana stanica obradi deset milijardi primljenih informacija.

Živčani sustav regulira funkcije svih organa, te njihov rad povezuje u zajedničku cjelinu.

                  Živci su složene organske strukture , a sastoje se od  najosjetljivijega tkiva organizma.Tako da kratki prekid dovoda kisika ih može dosta oštetiti a i uništiti.

                  

Vegetativni  živčani  sustav je sustav koji ne podliježe našoj volji , nego je samostalan a upravlja unutrašnjim organima , krvnim žilama ,i znojnim žlijezdama u koži. Također regulira vegetativne (nesvjesne) funkcije srca , probavnog sustava žlijezda i spolnih organa,te krvni tlak, tjelesnu temperaturu ,disanje ,vodu i izlučivanje soli. Taj nam sustav djeluje da ne moramo misliti na disanje ili na lučenje probavnih sokova kod obroka.

 

Središnji živčani sustav je sastavljen od mozga i leđne moždine. Kora velikog mozga je sjedište svjesti, mišljenja,volje i pamćenja.

 

Limbički sustav se nalazi između moždanog debla i velikog mozga. Odavde potječu mnogi osjećaji – ljubav, mržnje , očaj. Sustav  živčanih stanica „formatio reticularis“ upravlja izmjenom budnog stanja i sna.

 

Energija za rad živaca . Adenozin – trifosfat je spoj bogat energijom ,a nastaje sagorjevanjem ugljikohidrata i masti. Kako ovo pretvaranje energije troši puno kisika, živčani se sustav mora opskrbiti s mnogo krvi , a ako ima premalu količinu kisika , živčani sustav može oslabiti. Kao posljedica toga je nesvjestica.Temperatura je jednako važna za sposobnost živčanog sustava , tako da i hladnoća usporava njegov rad.

 

Što šteti živcima

 

Iz ovog skraćenog prikaza naših živčanih stanica , vidljivo je da skoro za svaku bolest sudjeluju živci. Ako naš živčani sustav nije u redu , mogu se pojaviti smetnje u cijelom organizmu. Te smetnje mogu biti razne, od vegetativne distonije , umora , slabljenja koncentracije , razdraženosti i agresivnosti , glavobolje , menstrualni , probavni i spolni problemi , te poremećen san.

I obratno, mnoge bolesti organa i preveliki psihički i tjelesni napor vrlo često dovode do oštećenjaživčanog sustava.

 

Uzroci i posljedice napetih živaca

- neprirodno napeti živci su poslljedica visokog krvnog tlaka, pojave li se strah i uzbuđenje, može dovesti do moždanog udara.

-napetost živaca u žena uzrokuje često menstrualne probleme povezane s migrenom.

-uzbuđenje pogađa želudac, pa dolazi do upale sluznice želuca a nastaju i proljevi.

-pri depresivnim raspoloženjima se javlja sindrom kronične iscrpljenosti, koji potječe od neke imunološke smetnje.

- kod dijabetesa se često javljaju i smetnje živčanih funkcija , uz oštećenje krvnih žila.

-promjene srčanog ritma, smetnje s mjehurom i impotencija su posljedice smetnji vegetativnog živčanog sustava.